Veleposlanstvo Republike Azerbajdžan

Azerbajdžan-Hrvatska

Azerbajdžan i Hrvatska diplomatske odnose su uspostavile 26. siječnja 1995. godine. Između naših zemalja već je bilo nekoliko uzajamnih posjeta i susreta na visokoj razini, uključujući i posjet predsjednika Azerbajdžana llhama Aliyeva Hrvatskoj 2005. godine i predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića Azerbajdžanu 2007. godine, što je rezultiralo potpisivanjem bilateralnih sporazuma u nizu područja i postavilo čvrste temelje za daljnje jačanje odnosa. Postoje parlamentarne prijateljske skupine koje funkcioniraju unutar oba, azerbajdžanskog i hrvatskog nacionalnog parlamenta. Nepotrebno je reći kako naše zemlje već imaju uspostavljene učinkovite radne odnose, kako bilateralne, tako i u okviru međunarodnih organizacija.

Nakon uspješnog posjeta predsjednika llhama Aliyeva Hrvatskoj 2005. godine naša Vlada odlučila je dodatno proširiti svoje veze u regiji i otvoriti Veleposlanstvo u Zagrebu. Hrvatska strana također je izrazila svoj interes da sebe prezentira u Azerbajdžanu te namjerava uskoro otvoriti počasni konzulat u Bakuu.

Dvije zemlje dijele puno sličnosti, uključujući i one koje se odnose na njihovu nedavnu prošlost - obje zemlje su morale proći rat, unutarnje pobune i bolno razdoblje tranzicije. Naše zajedničke ciljeve i zajedničke vrijednosti stvaraju povoljne uvjete za razvoj bilateralne suradnje u političkom, gospodarskom, kulturnom i drugim područjima. Također treba napomenuti da, zemljopisno, unutar Europe Balkanska regija je bliže Azerbejdžanu. Hrvatska je jedna od vodećih zemalja na Balkanu, sa strateškim položajem u Europi, s raznolikim gospodarstvom, bogatim prirodnim resursima, fascinantnom prirodom, bogatom kulturnom baštinom ali, što je najvažnije, s dobrim ljudima.

Nakon što je stekao svoju neovisnost, Azerbajdžan je kao prioritet postavio obnovu svojeg teritorijalnog integriteta i izgradnju države, utemeljene na vladavini prava, slobodnog tržišnog gospodarstva, poštivanja ljudskih prava i dobrog upravljanja. Azerbajdžan je neotuđiva komponenta euroatlantske sigurnosne arhitekture. Naša zemlja je odlučna ostati pouzdanim dobavljačem energije u Europu i ima ključnu ulogu u uspostavljanju energetskog koridora, koji će kaspijsku regiju učiniti još bližom Europi. Kao jedan od glavnih pravaca svoje vanjske politike, kojemu Azerbajdžan ostaje predan jest strateški cilj integracije u europske i euroatlantske političke, sigurnosne, gospodarske i druge institucije i pridaje veliku važnost razvijanju suradnje s Europskom unijom i NATO-om. Hrvatska je dobila svoje zasluženo članstvo u NATO-u i vrijeme je da postane punopravni i ponosni član Europske unije. S obzirom na veliko iskustvo Hrvatske u procesu integracije, Azerbajdžan bi mogao uvelike imati koristi od partnerstva sa tom zemljom, a naši hrvatske kolege se čine izrazito spremnima podijeliti svoja iskustva sa nama.

Razvoj gospodarskih odnosa predstavlja jedan od glavnih prioriteta u azerbajdžansko-hrvatskim odnosima, kao što se vidi iz postupnog rasta bilateralne trgovine. Valja napomenuti da se u 2010. godini promet u trgovini izmedu dviju zemalja povećao 4 puta u odnosu na 2009. godinu. Postoji veliki potencijal za znatno povećanje te brojke. Kao jedno od vodećih gospodarstava na Balkanu, Hrvatska ima bogato iskustvo u strojogradnji i brodogradnji, telekomunikacijama, farmaceutskoj proizvodnji, turizmu i mnogim drugim industrijama zbog kojeg bi Azerbajdžan mogao biti zainteresiran u razvijanju suradnje. Isto tako, Hrvatska je izrazila interes za suradnju s Azerbajdžanom na području energije i poljoprivrede. Azerbajdžan ima veliku industriju nafte i plina čija povijest datira mnogo stoljeća unatrag. Osim bogatih prirodnih resursa, on takoder ima 9 od 11 postojećih klimatskih zona. Nepotrebno je reći da su položaj zemlje, njezina klima i priroda jako povoljni za razvoj turizma i poljoprivrede.

Od svoje neovisnosti Azerbajdžan je uspio postići brz ekonomski razvoj, koji je u posljednjih nekoliko godina bio jedan od najbržih u svijetu. Sve ovo je postignuto unatoč još uvijek postojeće okupacije od strane susjedne Armenije u Nagorno Karabakhu i 7 susjednih regija Azerbejdžana (što čini oko 1 / 5 našeg državnog teritorija), koja je rezultirala razaranjem, smrću i raseljavanjem oko milijuna azerbajdžanskih izbjeglica te nanijela milijarde dolara gospodarske štete. Ipak, Azerbajdžan smatra vrlo važnim diversificirati svoje gospodarstvo i razvoj partnerstva, ne samo u području nafte i plina, nego i drugim područjima od zajedničkog interesa. Mi ćemo raditi na postojećim sporazumima s Hrvatskom, promicati i razvijati bilateralnu gospodarsku suradnju i trgovinu, također ćemo zajedničkim radom nastojati na proširenju pravnog okvira, te poduzeti ostale potrebne mjere u tom smjeru.

U isto vrijeme, izgradnja konstruktivih i sveobuhvatih veza između naših dvaju naroda u 21. stoljeću u velikoj mjeri ovisi o dubini međuljudskih odnosa i međukulturne suradnje. To će doprinijeti razvoju bilateralnih odnosa, pogotovo jer naše dvije zemlje dijele mnoge vrijednosti kao što su sloboda, demokracija i ljudsko dostojanstvo. Azerbajdžan je prva demokratska i sekularna država na istoku i u muslimanskom svijetu. Budući da se nalazi na razmeđi Istoka i Zapada, naša zemlja je uvijek bila važan most izmedu kultura i civilizacija. Kao narod Kavkaza, Azerbajdžanci su dobro poznati po svojoj gostoljubivosti i vrlo su ponosni na ove kulturne značajke. S druge strane, Hrvatska je europska zemlja s vrlo bogatom kulturnom baštinom i ljudima koji se odlikuju toplinom i srdačnočću. Što znači da postoje svi uvjeti za uspješni razvoj kulturne suradnje ovih dviju zemalja.

Odnosi između Azerbajdžana i Hrvatske imaju nadasve povoljan početak, a mi ćemo uložiti sve potrebne napore da ga napravimo još plodnijim i obostrano korisnim kako bi služio prosperitetu naših zemalja i naroda.

www.azerbaijan-embassy.hr © 2011. | All rights reserved.

Top Desktop version